POZORIŠTE "STERIJA" U VRŠCU I SCENA PROFESIONALNOG POZORIŠTA RUMUNA
   
ADRESA Svetosavski trg 6, 26300 Vršac
UPRAVNIK  
BROJ TELEFONA + 381 13 821-110, 833-122
BROJ TELEFAKSA + 381 13 821-110
WEB PREZENTACIJA POZORIŠTA  
E-MAIL

 

 
Pozorište "Sterija" zvanično je počelo sa radom 22. januara 1921. godine svečanom predstavom.

Za vreme rata pozorište nije radilo, ali je već 2. januara 1945. godine doneta odluka o osnivanju Narodnog pozorišta "Sterija" koje će imati svoju premijeru 10.februara 1945. godine.

Narodno pozorište "Sterija" u Vršcu osnovano je 1945. godine i dobilo je ime po najvećem jugoslovenskom komediografu Jovanu Steriji Popoviću, koji je rođen, živeo i umro u Vršcu. Prvu premijeru, Sterijinu komediju Kir Janja pozorište je izvelo 10. februara 1945. godine. Već od prvih dana postojanja pozorište je svoju delatnost usmeravalo na publiku čitavog južnobanatskog regiona i Vojvodine. Dvorana u kojoj je pozorište započelo svoj rad sagrađena je u 19. veku u klasicističkom stilu i prvenstveno je služila za balove, kasnije u njoj se nalazio bioskop, koji je paralelno u radu s predstavama i njihovim izvođenjem, radio sve do 1951. godine. Među glumcima, rediteljima, scenografima i kostimografima Vršačkog pozorišta bili su, a jesu i danas, istaknuta imena scenske umetnosti Jugoslavije, među kojima je svakako najznačajnije ime dramskog pisca, teatrologa i reditelja Josipa Kulundžića, pisca Vaska Pope, reditelja Jovana Bate Putnika, scenografa Živojina Markovića, kostimografa Ivanke Vanje Popović, legende vršačkog glumišta Tomislava Pejčića, kao i drugih značajnih umetnika. Od brojnih upravnika na čelu NP "Sterija" u Vršcu bili su, između ostalih: prof. Dimitrije Vučenov, dr Marko Maletin, Dušan Životić, glumac Ivan Vukov, reditelj Đorđe Đurđević, Slavko Penca, Desimir Đaković, Pavle Vlahović, reditelj, glumac i scenograf Miroslav Benka. Pozorište je nastupalo sa svojim predstavama na međunarodnim gostovanjima u Rumuniji, Ukrajini, Slovačkoj, Austriji...

Osnivanje Profesionalne scene pozorišta Rumuna 2003. godine (u sastavu Narodnog pozorišta "Sterija" u Vršcu) bilo je veliko iskušenje, kako za poklonike Talijine umetnosti, tako i za rumunsku manjinu u Vojvodini i Srbiji uopšte. Za manjinu koja broji oko 40 hiljada pripadnika i ima svoje profesionalno pozorište, priznaćete da je to veliki izazov i neka vrsta čuda ako tokom vremena opstane.

Ovo je nesumnjivo jedinstveni pokazatelj da je profesionalizacija pozorišnog života Rumuna ipak moguća, uprkos svim teškoćama koje nosi. Ne postoji profesionalni ansambl, a ne postoji ni zaposleno osoblje - sve je u oblasti visokih želja, ali i ostvarenja.

Ako se kaže da su Rumuni između 1949. i 1956. godine imali profesionalno pozorište na rumunskom, onda je to diskutabilna činjenica, jer u to vreme uopšte nije bilo profesionalnih glumaca, pa čak ni profesionalnih reditelja. Sada je situacija obrnuta, postoje profesionalni reditelji na rumunskom, ali i oni koji govore drugim jezicima, jer pozorište je samo po sebi univerzalni jezik, a bitno je da se igra na rumunskom, dok je manje važno da li je reditelj, scenograf ili autor muzike Rumun...

Od 2003. godine, kada su Rumuni dobili profesionalno pozorište, uspešno je izvedeno više predstava: Dekomponovano pozorište –čovek – kontejner rumunskog autora iz Pariza Mateja Višnjeka, u režiji Julijana Ursuleskua iz Novog Sada; predstava Talk - Show: Gabrijeli je izvađen jajnik Štefana Karamana iz Bukurešta, u režiji Štefana Barbalana iz Rima; Smrt jedne banane savremenog španskog pisca Alfonsa Curo-a, u režiji Korine Oprea, rediteljke iz Bukurešta; Play Ionesco u režiji renomiranog Bore Draškovića. U godini dvostrukog jubileja Jovana Sterije Popovića (1806-1956-2006), prvi put jedno profesionalno pozorište na ovim prostorima igralo je Steriju na rumunskom: Prevareni, dve jednočinke spojene u jednu predstavu u režiji i adaptaciji Anđelke Nikolić iz Beograda. Dramatizacija poezije Vaska Pope, pod nazivom Pupoljci, bila je šesti projekat. Premijera je održana 20. februara 2007. Reditelj Stevan Bodroža, asistent na Odseku za pozorišnu i radio režiju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Dramatizaciju potpisuje Sanja Domazet, prozni dramski pisac, dobitnica prestižnih nagrada Žensko pero i Meša Selimović, dok je tekst prevela Ofelija Meza, docent na Katedri za rumunski jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Pupoljci su drama o Vasku Popi koja istražuje atemporalni svet njegovih stihova. Glavni likovi ovog komada, ličnosti su koje naseljavaju njegove stihove. U godini u kojoj se obeležava stogodišnjica rođenja velikog rumunskog i svetskog mislioca, prozaiste i istoričara religija i kulture Mirčea Elijadea (1907-1986), ostvaren je sedmi projekat Kod Ciganki. Režija i adaptacija Zoran Cvetković (Beograd/Seleuš). U toku su pripreme za osmi projekat koji će do kraja novembra 2007. biti realizovan. 

Pozorište na rumunskom finansira Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu. Nema ni jednog stalno zaposlenog radnika. Tehničko osoblje i administrativno osoblje koristimo iz Narodnog pozorišta "Sterija" u Vršcu, uz odgovarajuću nadoknadu. Uloženi su maksimalni napori da se ispuni kvota od jedne premijere i deset repriza, a to je obaveza prema Pokrajinskom sekretarijatu za obrazovanje i kulturu, koji je u početku finansirao svaki projekat sa 1.5 miliona dinara, a ostale sa po 1.25 miliona dinara. Želja nam je da se ostvare predstave visokog umetničkog kvaliteta. A kad smo kod kvaliteta, napominjemo da je Rumunsko pozorište u nastajanju nagrađeno velikim priznanjem na Međunarodnom festivalu u gradu Sveti Đorđe u Rumuniji, gde je osvojilo prestižnu nagradu Andrej Šaguna. Predstava Talk ShowGabrijeli je izvađen jajnik je naišla na izvanredan prijem, a izvedena je i na Međunarodnom festivalu u Pragu. Usledili su i mnogi drugi pozivi: iz Kaira, Temišvara, Bukurešta, Beograda, Novog Sada...

Ovo pozorište može da ima budućnost ukoliko njegov rad bude i dalje finansiran kako iz Budžeta AP Vojvodine, tako i iz Budžeta Republike Srbije. Radi se na projektima, a ne na birokratizaciji pozorišta, odnosno na zapošljavanju stalnih glumaca i tehničkog osoblja.