Sve vrste muzike, zabavna, narodna i ozbiljna, bez obzira na svoje
različite estetske vrednosti, svaka na svoj način, utiču na
formiranje muzičke kulture jedne društvene sredine. Muzičko
stvaralaštvo je imalo, a ima i danas, važnu kulturno-estetsku ulogu
u razvoju opšte kulture u Vojvodini.
| |
|
 |
Kompozitori i muzički pisci |
 |
Muzički umetnici |
 |
Muzičke ustanove |
 |
Muzičke škole |
 |
Muzički ansambli |
| |
|
 |
Muzički festivali |
| |
|
Kompozitori i muzički pisci
|
Poznati kompozitori i muzički pisci u
Vojvodini su:
Jovan Adamov, Isidor Bajić, Rudolf Bruči,
Anton Eberst, Juraj Ferik, Tibor Hartig,
Erne Kiralj, Ivan Kovač, Svetozar-Saša
Kovačević, Karolj Krombholc, Josif
Marinković, Matija Molcer, Nikola Petin,
Miroslav Štatkić, Sava Vukosavljev,
Trandafir Žuržovan.
Sve o kompozitorima i njihovim delima
može se saznati u:
Udruženju kompozitora Vojvodine,
21000 Novi Sad, Petrovaradinska tvrđava,
atelje 6,
Tel: 021 615 750 i 063 848 87 83
|
|
Jovan Adamov (1942), kompozitor
zabavne muzike, danas je dirigent
Zabavnog orkestra Radio Novog Sada i
muzički producent zabavne muzike. Pored
zabavne muzike, komponuje i muziku za
decu, za TV i film.
Rudolf Bruči (1917)
kompozitor i muzički pedagog, autor je
mnogobrojnih muzičko-scenskih,
orkestarskih, vokalno-instrumentalnih i
kamernih dela, od kojih su najpoznatija:
Končertino za orkestar, Balet ''Noć
na pruzi'', Koncert za klavir i gudački
orkestar, kantata ''Vojvodina'' i Treća
simfonija. Dobitnik je nagrade
''Grand prix international'' za
simfonijsku muziku na konkursu belgijske
kraljice Elizabete u Briselu (1966),
nagrade ''Mir i prijateljstvo'' u Pragu
(1963) i više drugih nagrada.
Isidor Bajić (1878-1915),
pisao je muzičke udžbenike i rasprave,
komponovao horska dela, klavirske
kompozicije, nekoliko opereta i Operu ''Knez
Ivo od Semberije''.
Anton Eberst (1920), muzički
pisac i muzički umetnik,autor je mnogih
školskih muzičkih udžbenika i knjiga iz
oblasti muzičke umetnosti.
Juraj Ferik (1908-), muzički
pisac, sakupio je više od 1200 slovačkih
narodnih pesama, pisao udžbenike
muzičkog vaspitanja za osnovne škole i
objavio publikaciju ''Slovačke
narodne igre iz Vojvodine''.
Tibor Hartig (1934), muzički
umetnik i kompozitor, autor je kamernih,
koncertnih i scenskih dela, od kojih su
najpoznatija: Minijature za
violončelo i klavir, Koncert za
violončelo i gudački orkestar i
Muzičko-scenska igra za decu ''Crvenkapa
i vuk''.
Erne Kiralj (1919),
kompozitor i etnomuzikolog, sakupio je
više od 5000 mađarskih narodnih pesama,
pisao školske udžbenike i naučne radove.
Komponovao je mnogobrojna orkestarska,
kamerna i klavirska dela i muziku za
decu, od kojih su najpoznatija: Tri
mađarske narodne pesme za tamburaški
orkestar, Mađarske narodne pesme iz
Vojvodine za violinu ili violu ili
klarinet i klavir, Refleksije br.1-6 za
glas, gitaru i citru.
Ivan Kovač (1937-1984),
kompozitor, autor je orkestarskih,
kamernih, klavirskih i vokalnih dela, od
kojih su najpoznatija: Koncert za
gudački orkestar, Serenada bukolika za
gudački orkestar, Tri tužne narodne za
violončelo i klavir, Varijacije i fuga
za dva klavira.
Svetozar-Saša Kovačević
(1950), kompozitor, a nastupa i kao
orguljaš. Izbor kompozicija: Adado i
fuga za orkestar harmonika, Duvački
kvartet, Mjuzikl ''Patkica Žutkica'',
scenska muzika za dramske predstave i
televizijske drame, mali komadi za
klavir.
Karolj Kromholc (1905-1981),
kompozitor i muzički umetnik, komponovao
je orkestarska, klavirska i
solističko-instrumentalna dela, od kojih
su najpoznatija: Vojvođanska mađarska
rapsodija za klavir i simfonijski
orkestar, Skice iz Bačke za gudački
orkestar, Marš-fantazija, Burleska,
Suite romantique, 12 etida za klavir.
Josif Marinković
(1851-1931), kompozitor, dirigovao je
raznim pevačkim društvima i horovima.
Komponovao je solo pesme, horske
kompozicije, duhovnu muziku i scensku
muziku za pozorišna dela.
Matija Molcer (1935),
muzički umetnik i kompozitor. Kao
koncertni umetnik nastupao je u mnogim
mestima naše zemlje i inostranstva i
snimao za mnoge radio-stanice.
Komponovao je simfonije, klavirske
koncerte, svite, sonate, solo pesme,
horske kompozicije i razne manje
kompozicije za klavir.
Nikola Petin (1920),
kompozitor, autor orkestarskih,
solističko-instrumentalnih i vokalnih
dela, od kojih su najpoznatija:
Klasična simfonija, Simfonija brevis,
Barokna simfonija, Koncert za gudački
orkestar, Balada za fagot i klavir.
Miroslav Štatkić (1951),
kompozitor i muzički pedagog. Izbor
kompozicija: simfonije ''Atos'', ''Seobe''
i ''Alfa'', opere ''Lenka'', ''Teodora''
i ''Boj na Kosovu'',
elektro-akustična muzika ''Japan'',
''Drvo života'', ''Biblijske priče''.
Sava Vukosavljev
(1914-1996), kompozitor narodne muzike i
dirigent, bio je osnivač i dugogodišnji
dirigent Tamburaškog orkestra Radio
Novog Sada. Komponovao je instrumentalna,
vokalno-instrumentalna dela i solo pesme.
Trandafir Žuržovan (1924),
kompozitor narodne muzike, sakupio je
preko 600 rumunskih narodnih melodija iz
Vojvodine, a komponovao je horske
kompozicije, kompozicije za glas i
narodni orkestar, kompozicije za duvački
orkestar. |
|
Muzički umetnici
|
Poznati muzički umetnici iz Vojvodine su:
Branislav Aksin - trombon, Florian Balaž -
violina, Dejan Bogdanović - violina, Laslo
Horvat - viola, Branislav Jatić -bas, Rita
Kinka - klavir, Miodrag Janoski - dirigent,
Imre Kalma - violončelo, Iris Kobal -
klavir, Vera Kovač-Vitkai - sopran, Matija
Levai - klarinet, Dorian Leljak -klavir,
Laura Levai-Aksin - flauta, Nenad Marković -
truba, Ratimir Martinović -klavir, Dušan
Mihajlović - dirigent, Marina Pavlović-Barać
- mecosopran, Dušica Polovina - viola,
Kornel Papišta - tuba, Karolj Senaši -
violina, Lordan Skenderović -truba, Nikola
Srdić - klarinet, Violeta Srećković -
mecosopran, Jasminka Stančul -klavir, Milica
Stojadinović - sopran, Imre Toplak -
dirigent,. Ištvan Varga - violončelo, Nenad
Vasić - horna.
Koncerte umetnika organizuje:
Muzička omladina Novog Sada,
21000 Novi Sad, Katoličke porte 5,
Tel: 021-52-344
E-mail:
kinka@eunet.yu |
|
Muzičke ustanove
|
|
|
Srpsko narodno pozorište |
|
Srpsko narodno pozorište je od osnivanja,
1861. godine, negovalo na svojoj sceni
komade sa muzikom i pevanjem. Prelazeći
potom preko složenijeg žanra - operete, ono
je krajem 19. veka postavilo na scenu i
najviši muzičko-scenski rod - operu. Od
tada, Opera je doživljavala uspone i padove,
borila se za opstanak i napredak.
|
|
Opera, kao stalna institucija pri
Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu,
osnovana je 1947. godine, a novosadskoj
publici se predstavila svečanom premijerom
''Travijate''.
Stalni baletski ansambl formiran je
1950.godine.
Adresa:
Srpsko narodno pozorište,
21000 Novi Sad, Pozorišni trg 1,
Tel. 021 28 894
|

"Nabuko" |
|
Danas Opera i Balet Srpskog narodnog
pozorišta imaju na svom repertoaru sva
značajnija dela klasične i savremene operske
i baletske literature.
Ansambl Opere i Baleta Srpskog narodnog
pozorišta za svoj rad stekao je mnoge
pohvale i priznanja u zemlji i inostranstvu.
|
|
Radio Novi Sad i Televizija
Novi Sad |
|
Radio Novi Sad je osnovan 1949. godine.
Televizija Novi Sad osnovana je 1972, a
prvi program iz svog studija emitovala je
1975. godine.
Radio i Televizija Novi Sad obraćaju se
svojim slušaocima na jezicima svih
nacionalnosti koje žive u Vojvodini.
Muzički program obuhvata sve oblasti
muzičkog života i sačinjava nerazlučivu
celinu sa govornim emisijama.
|

Radio Novi Sad |
Adresa:
Radio Novi Sad, Ž. Zrenjanina 3,
Tel. 021-611-588
Televizija Novi Sad, Sutjeska 1,
Tel. 021-615-144
|
| |
|
U Vojvodini danas radi 21 muzička škola i
Akademija umetnosti u Novom Sadu sa svojim
Odsekom za muzičku umetnost.
|
|
|
Muzička škola u Subotici osnovana
je 1868. godine, a njen prvi direktor bio je
Ištvan Frankl, koji je istovremeno bio i
direktor gimnazije.
Gradska muzička škola u Vršcu
osnovana je 1859. godine i u njoj su se
učili: klavir, harmonijum, flauta i pevanje.
Muzička škola ''Isidor Bajić'' u
Novom Sadu osnovana je 1909. godine.
|
| |
|
Akademija umetnosti |
|
Akademija umetnosti u Novom Sadu,
osnovana 1974. godine, je umetnička, naučna
i obrazovna ustanova koja ostvaruje
umetničke i naučne projekte i visokoškolsko
obrazovanje u oblasti muzičkih, dramskih i
likovnih umetnosti.
Na Akademiji se realizuju i specijalističke
i magistarske poslediplomske studije i stiče
doktorat iz oblasti nauka o umetnosti.
Akademija umetnosti organizovana je u tri
odseka:
- odsek za muzičku umetnost,
- odsek za likovnu umetnost,
- odsek za dramsku umetnost.
Akademija je dobro opremljena muzičkim
instrumentima, priborom za slikanje,
grafiku, crtanje i vajanje.
U Biblioteci Akademije, pored 12.788
knjiga, su i 11.492 notne sveske, 11.010
časopisa, 5.180 audio snimaka i 106 video
snimaka. Biblioteka ima kompjutersku opremu,
a informacioni sistem je povezan sa
kompjuterskim centrom Univerziteta u Novom
Sadu.
Akademija sa ponosom ističe umetnička
dostignuća svojih studenata na mnogim
takmičenjima u zemlji i inostranstvu.
Adresa:
Akademija umetnosti,
Novi Sad, Đure Jakšića 7,
Telefon: 021 422 177,
E-mail:
aufarts@uns.ns.ac.yu |
|
Subotička filharmonija |
|
Subotička filharmonija, osnovana 1908.
godine, priredila je mnogobrojne koncerte sa
umetnicima-solistima najvišeg svetskog
ranga. Za prethodnih deset godina vrsni
muzičari su otišli iz grada, te je
Filharmonija bila prinuđena da svoju
delatnost svede u skromne okvire. |
| |
|
Vojvođanska filharmonija |
|
Vojvođanska filharmonija, osnovana 1924.
godine pod nazivom Novosadska
filharmonija i sastavljena isključivo od
profesionalnih muzičara, bila je
najznačajniji muzički ansambl u Vojvodini i
radila je, sa manjim prekidima, veoma
uspešno do 1991. godine, kada je prestala da
postoji. U Vojvodini postoji inicijativa
renomiranih profesionalnih muzičara za
ponovnim osnivanjem Vojvođanske
filharmonije. |

Vojvođanska filharmonija
|
| |
|
Vojvođanski simfoničari |
Vojvođanski simfoničari -
Da bi se obezbedila afirmacija talentovanih
mladih muzičara i uslovi za njihov rad na
polju orkerstarskog muziciranja na
teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine i
radi unapređivanja kulturnog života
Vojvodine, u aprilu 2001. godine Izvršno
veće Autonomne Pokrajine Vojvodine i
Berislav Skenderović, šef - dirigent
Suboticke filharmonije i direktor Muzičkog
centra u Subotici, potpisali su Protokol o
realizaciji programa Vojvođanskih
simfoničara za vreme od pet godina.
|
| |
|
Novosadski solisti |
|
Novosadski solisti, kamerni gudački
orkestar sastavljen od petnaest vrsnih
mladih instrumentalista koji imaju zavidno
orkestarsko iskustvo, ali su se svi oprobali
i kao solisti. Orkestar sarađuje sa
istaknutim domaćim i stranim dirigentima i
eminentnim, svetski priznatim solistima.
Repertoar Orkestra sačinjavaju kompozicije
širokog vremenskog dijapazona, počev od
ranog baroka, klasike i romantizma, pa sve
do dela savremenih autora.
Koncertmajstor Orkestra je docent
Florijan Balaž. Telefon: 021 58 662.
|
| |
|
Narodni orkestar Radio Novog Sada |
|
Narodni orkestar Radio Novog Sada,
osnovan 1949. godine, svira srpsku,
mađarsku, slovačku, rumunsku i rusinsku
narodnu muziku i prati pevače. Orkestar
nastupa i na televiziji, učestvuje kao
pratnja pevačima na takmičenjima koje
organizuju Radio i Televizija Novi Sad i
snima CD.
|
| |
|
Subotički tamburaški orkestar |
|
Subotički tamburaški orkestar osnovan je
1976. godine i svojim virtuoznim izvođenjem
tamburaške muzike skrenuo je na sebe pažnju
javnosti. Repertoar Orkestra čine pesme i
igre naroda i narodnosti Vojvodine, kao i
dela popularne, klasične i savremene muzike.
Orkestar sarađuje sa mnogim kompozitorima
koji su mu poverili svoja dela na izvođenje.
Nastupio je na mnogim festivalima u zemlji,
ostvario brojne koncerte i koncertne turneje
u zemlji i inostranstvu, snimao program za
radio i televiziju, izdao video kasetu i CD.
Koncertmajstor i umetnički rukovodilac
Orkestra je Stipan Jaramazović, a Orkestrom
diriguje kompozitor Zoran Mulić.
Adresa:
Subotički tamburaški orkestar,
24000 Subotica, Nikšićka 15,
Telefon: 064-115-00-48,
E-mail: stipan@urbansu.co.yu
|
|
Tradicija horskog pevanja veoma je
razvijena u Vojvodini. Još u 19. veku sva
veća mesta imala su svoja pevačka društva.
Tradicija horskog pevanja nastavljena je i
danas stvaralaštvom mnogobrojnih horova,
čiji se izbor programa kreće od dela
srednjovekovnih majstora, dela horske muzike
domaćih i svetskih klasika do horskih dela
savremenih kompozitora.
|
Najpoznatiji horovi u Vojvodini
su:
Hor ''Josif Marinković'' i Hor ''Koča
Kolarov'' iz Zrenjanina, Hor ''Jovan
Bandur'' iz Pančeva, Ženski kamerni hor
''Musica pannonica'' iz Sente, Kamerni hor
''Zvony'' iz Selenče, Mešoviti hor Doma
kulture iz Ruskog Krstura, Mešoviti hor
''As'' iz Vršca, Gradski mešoviti hor iz
Rume, Mešoviti hor ''Musica viva'' iz
Čantavira, Kamerni mešoviti hor ''Bartok
Bela'' iz Kule, Hor Akademskog
kulturno-umetničkog društva ''Sonja
Marinković'', Hor ''Sveti Georgije'' i Hor
Jevrejske zajednice ''Hašira'' iz Novog
Sada, Mešoviti hor ''Slavenska'' i Mešoviti
hor
''Pro musica''
iz Subotice, Hor
''Iuventus cantat'' iz Sombora.
|

"Ustajte braćo"
|
Najbolji horovi u Vojvodini takmiče se
svake treće godine na Festivalu muzičkih
društava Vojvodine u Rumi, koji
organizuje Kulturni centar Ruma.
Adresa:
Kulturni centar,
22000 Ruma, Veljka Dugoševića 102,
Tel: 022 422 500
|
|
|